Donji Vakuf je grad i središte istoimene općine u Skopaljskoj dolini , u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine .
U srednjem vijeku područje današnjeg Donjeg Vakufa je pripadalo župi Uskoplje. Pouzdano se ne zna godina kada su udareni temelji današnjem naselju. Još 1530 . godine Benedik Kuprešić svojim putopisom upućuje na zaključak da se ovo naselje zvalo Donji Novi. Prema kazivanju historičara Nasufa Fazlagića grad je osnovao Ibrahim-beg Malkočević (drugi od sedam sinova Malkoč-bega, bosanskog, hercegovačkog i kliškog sandžakbega). Prema ovim izvorima Ibrahim-beg je 1574 . godine podigao džamiju (Čaršijska-bas džamija) koju u svom putopisu spominje i Evlija Čelebija . U to doba Donji Vakuf se zvao Novosel. Iz sultanovog fermana koji nosi datum 20. muharem 990. po hidžri ( 19. novembar 1590 . godine) saznajemo da je stanovništvo Novosela, zbog geopolitičkog i komunikacionog značaja koji mu je pridavala porta , bilo oslobođeno poreza. Od tog datuma Novosel (Donji Vakuf) nosi status kasabe . Osmanlije su Donji Vakuf zvali Fakvi-ziv, a kasnije Donji Vakuf. Tada je grad imao 161 kuću sa 33 medereda (neoženjena mladića). Naseljavali su ga zanatlije, trgovci, a bilo je i carskih službenika. Da je tadašnje Donje Skoplje predstavljalo značajan strateški punkt svjedoči i podatak da je u gradu službovalo 14 vojnih lica (10 spahija, dvojica ćehaja, jedan subaša i jedan vojvoda). Za osmanlijske vladavine u Donjem Vakufu na lijevoj obali Vrbasa nije izgrađena ni jedna kuća, a i naselje na desnoj nije se razvijalo. Nova austrougarska vlast je zatekla staru kasabu sa oko 2.000 stanovnika.
Tada nastaje gradnja cestovnih i željezničkih komunikacija, jer je okolina Donjeg Vakufa bogata šumom brzo privukla bečke industrijalce. Izgrađena je uskotračna pruga Donji Vakuf - Jajce , te Donji Vakuf - Bugojno , kao i putni pravci dolinom rijeke Vrbas . Početkom ovog vijeka ( 1901 .) podignuta je prva pilana na vodeni pogon na rijeci Semešnici, vlasništvo Huge Feldbauera. Tada je premoštena rijeka Vrbas (Filbarova ćuprija). U svojim putopisima profesor Strodl Stjepan iz Sarajeva spominje da je 1901. u Donjem Vakufu bilo 2.329 stanovnika dok je Bugojno imalo 1.771 stanovnika. On je zabilježio i postojanje sreske ispostave, žandarmerijske stanice, devet džamija, četiri mekteba, narodnu osnovnu školu, pravoslavne crkve, pravoslavne osnovne škole, željezničke stanice. Počeo je rad i gipsare (vlašnistvo firme Latner), te pogon tkaonice ćilima. U gradu je živio određeni broj željezničara, zanatlija, trgovaca i ugostitelja. Ostalo stanovništvo bavilo se poljoprivredom, dućane su držali imućniji ljudi.
Donji Vakuf se nalazi u Srednjobosanskom kantonu , broji 8.000 stanovnika (procjena iz 2000 . godine), leži na rijeci Vrbas .
Prije rata ( 1992 - 1995 ) Donji Vakuf je bio razvijen moderni gradić u kojem je živjelo oko 7.000 stanovnika, dok je općina brojala preko 20.000 stanovnika.
Donji Vakuf je važno bosanskohercegovačko raskrižje , kroz grad idu dvije najvažnije magistrale ( Zenica - Donji Vakuf i Banja Luka - Jablanica )
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991 . godine, općina Donji Vakuf imala je 24.544 stanovnika, raspoređenih u 68 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Donji Vakuf, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine . U sastav Republike Srpske ušlo je naseljeno mjesto Ljuša.
Sportski timovi
FK "Radnik"
Košarkaški klub "Donji Vakuf"
Karate klub "Radnik"
Karate klub "Donji Vakuf"
RK "Radnik"
Poznate ličnosti
Arif Magrdžija , prvi demokratsko izabrani načelnik općine Donji Vakuf
Roman Petrović , slikar
Fahrija Dautbegović , golman NK "Dinamo" iz Zagreba
Sulejman Kapić , bivši nogometaš, trener i sportski radnik FK "Radnik" Donji Vakuf
Ismet Ramljak , slikar
Nakib Abdagić , glumac
Rade Kovačević , bivši nogometaš FK "Radnik" Donji Vakuf